Svedoci smo, naročito poslednjih godina da se sve više ljudi interesuje i koristi nečim iz bogatog repertoara NLP-a za svoj lični razvoj, prosperitet u poslu, karijeri i životu uopšte. A sve je počelo sedamdesetih godina prošlog veka u SAD, kada su dvojica mladih i radoznalih naučnika matematičar Ričard Bandler i lingvista Džon Grinder, sa svojim saradnicima kreirali nov, po mnogo čemu drugačiji pristup međuljudskoj komunikaciji.
Oni su analizirali ljude koji su uspešni u komunikaciji i, tom prilikom su uočili suptilne razlike koje su upravo i činile razliku između njih i manje uspešnih komunikatora. Sakupili su niz modela, obrazaca i veština uspešnih komunikatora i predstavili kao model komunikacije. NLP komunikacijski model je najvažniji deo neurolinglističkog programiranja.
Da bismo razumeli kako funkcioniše komunikacijski proces, potrebno je da znamo kako ljudi stvaraju svoju sliku sveta. Spoljni svet obuhvata celokupno čovekovo okruženje – vidljivo i nevidljivo, čujno i nečujno, znano i neznano. Kakav god je svet, ljudi koriste čula da bi ga upoznali. Informacije iz spoljašnjeg sveta primamo putem pet čula: vid, sluh, dodir, miris i ukus. Iako svet predstavlja beskonačan niz čulnih doživljaja, svako od nas je u stanju da spozna samo jedan mali deo. Zatim, taj mali deo ide u filtere naših definicija i uverenja, gde je generisan set raznih pravila, kao neki kompijuterski program. Tako obrađene informacije iz filtera, definicija i uverenja biće pretvorene u emocije, misli i ponašanja koja čine našu realnost. Ono što se događa u spoljnom svetu čovek pretvara u sopstveni doživljaj u vidu slika (vizuelno), nešto što čuje (auditivno) ili nešto što kaže sam sebi, osećaj koji ima i to može biti unutrašnji osećaj ili taktilni osećaj – dodir, miris ili ukus nečega (kinestetika).
Svi to radimo. To je prirodno i ljudski, jer mozak ne može obraćati pažnju na sve informacije koje ulaze kroz naša čula. Svake sekunde u naš mozak ulazi oko dva miliona bitova informacija. Istraživanja su pokazala da je ljudski mozak sposoban da svesno primi 134 bita u sekundi. Da bi mogao da se nosi sa 134 bita informacija, mozak ih grupiše u praktične blokove 7±2 bloka. Američki psiholog Džordž Miler ga naziva magični broj sedam, plus – minus dva i tako daje slikoviti prikaz o filteru brisanja. Iako na svesnom nivou možemo primiti manji broj informacija iz spoljašnjeg sveta, na nesvesnom nivou zapažamo i reagujemo na veći broj.
Ljudski nervni sistem je napravljen tako da prepozna obrasce koji postoje u raznovrsnim sadržajima informacija. Brišemo toliko informacija koje vidimo, čujemo i osećamo, jer prirodno nije moguće da posvetimo svesnu pažnju svakoj informaciji iz okruženja. Zato naš mozak, da bismo ostali zdravi i dali smisao spoljnom svetu filtrira nadolazeće informacije. Osim brisanja informacija, koristimo i izvrtanje i generalizaciju.
Iako su filteri nesvesni, prirodni i neophodni, s druge strane mogu biti veoma ograničavajući. Brisanje nam čuva zdrav razum, ali uskraćuje mnoge informacije. Izvrtanjem menjamo ono što nam čula šalju, otvaramo se ka kreativnosti, ali i za probleme i sukobe. Generalizacija omogućava učenje, tako što povezujemo nove informacije sa znanjem i iskustvom iz prošlosti, ali je odgovorna za stvaranje stereotipa.
Kao što je otisak prsta jedinstven za svakog od nas, tako svako ima svoje filtere i svi različito obraćamo pažnju na iste informacije. Ljudi obraćaju pažnju na one aspekte sveta koji ih zanimaju, a ignorišu ostale.
Svako živi u svojoj jedinstvenoj stvarnosti, izgrađenoj na čulnim utiscima i životnom iskustvu, postupajući u skladu sa svojim shvatanjem sveta. Koristeći se filterima i procesuirajući u mozgu ono što je čulima iskusio čovek stvara svoju sliku sveta, svoju interpretaciju. Ono što ljudi svakodnevno rade sa filterima liči na iscrtavanje geografskih mapa.
Prema tome, mapa nije događaj, niti svet, već unutrašnja interpretacija spoljnog sveta svakog od nas pojedinačno. Kada ovo znamo, možemo bolje razumeti sebe, ali i pokazati uvažavanje prema tuđim interpretacijama sveta.
Na taj način prihvatamo postojanje različitosti, stičemo uvid u interpretacije drugih, a sagledavanje drugačijih mogućnosti interpretacije sveta širimo svoju mapu i povećavamo sopstvene izbore.
Autorka: Dragana Đorđević, NLP master